Redatelj Franklin J. Schaffner
Producent Frank Caffey, Frank McCarthy
Scenarist Biografija (Patton: Ordeal and Triumph): Ladislas Farago
Memoari (A Soldier’s Story): Omar N. Bradley
Scenarij: Francis Ford Coppola, Edmund H. North
Glavne uloge George C. Scott, Karl Malden, Michael Bates, Karl Michael Vogler
Glazba Jerry Goldsmith
Snimatelj Fred J. Koenekamp
Montaža Hugh S. Fowler
Distributer 20th Century Fox
Godina izdanja 1970.
Trajanje 170 min.
Država SAD
Jezik engleski
Patton je epski biografski film Franklina J. Schaffnera iz 1970. o američkom generalu Georgeu S. Pattonu tijekom Drugog svjetskog rata. U glavnim ulogama pojavili su se George C. Scott, Karl Malden, Michael Bates i Karl Michael Vogler. Osvojio je sedam Oscara, uključujući onaj za najbolji film.
Uvodni Scottov monolog sa ogromnom američkom zastavom iza sebe, ostaje kultni dio filmske povijesti. Usprkos jačanju protesta protiv Vijetnamskog rata i sve manjem zanimanju za filmove o Drugom svjetskom ratu, film je postigao veliki uspjeh i postao američki klasik.
Film govori o generalu Georgeu S. Pattonu (George C. Scott) tijekom Drugog svjetskog rata, počevši sa preuzimanjem zapovjedništva nad demoraliziranim američkim snagama u Sjevernoj Africi nakon katastrofalne Bitke kod Kasserine Passa. Sudjeluje u invaziji Sicilije i utrkuje se s jednako egoističnim britanskim generalom Bernardom Lawom Montgomeryjem u zarobljavanju sicilijanske luke Messine. Nakon što je ušao u grad prije Montgomeryja, oduzimaju mu zapovjedništvo zato što je ošamario istraumatiziranog vojnika u vojnoj bolnici. Taj incident, uz standardnu naviku da se često obraća novinarima, dovodi ga u nevolju s Washingtonom, koji ga udaljuje od invazije na Normandiju. Kasnije, on moli svog bivšeg podređenog, generala Omara Bradleyja (Karl Malden), za zapovjedništvo prije nego što rat završi. Daju mu Treću pješadijsku diviziju, a on se ističe prelaskom preko Francuske i kasnijim oslobađanjem vitalnog grada Bastognea tijekom Bitke za Bulge. Kasnije, Patton razbija njemački “Zapadni zid” i sam ulazi u Njemačku.
Film prikazuje neke od Pattonovih najkontroverznijih akcija, primjerice njegove primjerdbe nakon pada Njemačke, kad uspoređuje mnoge prosjećne naciste s američkim republikancima i demokratima, i objavljujući britanskoj gomili kako će SAD i Velika Britanija dominirati poratnim svijetom, što tisak prenosi kao uvredu za Ruse. Također vjeruje u reinkarnaciju, iako ostaje kršćanin. U jednom trenutku u filmu, tijekom sjevernoafričke kampanje, Patton odvodi svoje časnike na neočekivan izlet na mjesto Bitke kod Zame. Ondje počinje pričati o bitki, inzistirajući Omaru Bradleyju da je bio ondje. Iako je prikazan kao vojni genij, film ne otkriva Pattonove mračnije, elitističke i brutalne aspekte.
| 1969. Ponoćni kauboj | 1971. Francuska veza |