Originalni naslov: No Direction Home: Bob Dylan
Žanr: dokumentarni, glazbeni, biografski
Uloge: Bob Dylan, Joan Baez, Allen Ginsberg, Maria Muldaur, Pete Seeger, Mavis Staples, Woody Guthrie
Režija: Martin Scorsese
Trajanje: 201′
Godina izdanja: 2005.
Zemlja: Velika Britanija, SAD
Izdavač/Distributer: BBC, Paramount Home Video / VTI
Scorseseov kolosalni dokumentarac daje fantastičan uvid u početak karijere rock ikone, protestnog pjevača, propovjednika ili izdajnika? Procijenite sami.
Posljednjih godinu dana svijetom je zavladala Dylanomanija. Rasprodani koncerti, prenahvaljen prvi svezak biografije, spomenari, knjige i bootlezi samo su neki od razloga povratka legendarnog glazbenika koji je već zakoračio u 64. godinu.
Za one neupoznate sa likom i djelom jednog od najvećih živućih legendi uopće riječ je o glazbeniku koji je karijeru započeo početkom šezdesetih kada je snimio i svoje po mnogima najbolje i najznačajnije albume. Tih nekoliko nevjerovatno plodnih godina u studiju te bezbroj vrhunskih, često kontroverznih koncerata svakako su vrhunac sada već 45godišnje karijere Boba Dylana.
Upravo se tim, početnim razdobljem od 1961. do motociklističke nesreće 1966. odlučio pozabaviti Martin Scorsese, redatelj koji već ima iskustva sa dokumentarnim filmovima o usponu glazbenika. Podsjetimo, 1978. je snimio ‘The Last Waltz’, film o ‘The Bandu’, Dylanovom nekad pratećem bendu kojeg imamo prilike vidjeti i ovoga puta.
Sa Robert Allenom Zimmermanom (Dylanovo pravo ime) se upoznajemo u Hibbingu, malenom, dosadnom radničkom mjestu u hladnoj Minnesotti gdje je odrastao. Upoznajemo se sa njegovim uzorima popud Woodyja Guthrija i brojnim drugima. Nakon kratkog boravka na fakultetu Dylan dolazi na ‘mjesto nesreće’, u New York točnije Greenwich Village, raj za glazbenike, umjetnike, boeme i sve one koji su u Veliku Jabuku došli sa željom da uspiju na pozornici.
Njegov talent neće dugo ostati neprimjećen. Ubrzo potpisuje ugovor sa Columbia Recordsom i snima prvu ploču. Početak je to prvog razdoblja njegove karijere kao protestnog, folk glazbenika u čemu mu je pomogla partnerica za mikrofonom i tadašnja ljubavnica, već etablirana folk pjevačica Joan Baez. Imamo prilike vidjeti nekoliko nezaboravnih nastupa poput onih na Newport Folk festivalu, gdje je po prvi puta izazvao bijes okupljenih ‘uključivši se u struju’.
Upravo je njegova transformacija sa akustike na električni zvuk uz potporu benda izazvala kontroverze i burno negodovanje vojske njegovih sljedbenika, folkera koji su se osjećali izdanim i prevarenim. Dylan je s druge strane, kao uvijek u karijeri, uvijek činio ono što je želio bez obzira na reakcije i pritisak, kako od strane medija, tako i svake večeri na pozornici. Jedan od svakako najzanimljivijih nastupa je i onaj u Royal Albert Hallu kada prkosi fanovima do te mjere da ga nazivaju Judom na što on nastavlja u još žešćem ritmu. Taj nastup, čiji kratki dio možemo vidjeti ovdje, slovi kao najznačajniji live zapis u povijesti glazbe.
‘Bez povratka kući’ jedna je od rijetkih prilika u kojima možemo vidjeti samog Dylana kako odgovara na brojna pitanja o ranom razdoblju karijere. Još je zanimljiviji podatak da Scorsese uopće nije izravno kontaktirao sa glazbenikom već je intervjuiranje prepustio njegovom menadžeru Jeffu Rosenu. U nešto više od 200 minuta redatelj nas vodi na putovanje u prošlost, oživljujući duh šezdesetih kroz brojne arhivske, većinom nikad objavljene snimke.
‘How does it fell to be on your own, With no direction home, Like a complete unknown, Like a rolling stone…!’
Prvi dio